Mia Roth i Tonči Čerina zajedno rade od 1999. godine, sudjelujući na javnim arhitektonskim natječajima na kojima su osvojili brojne nagrade. Fokus interesa im je od početka prostor društvenog standarda. O svom su radu održali brojna predavanja, pisali, sudjelovali na radionicama, festivalima i izložbama. Projektantski rad ureda roth&čerina isprepleten im je s pedagoškim i istraživačkim: Mia je nastavnica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a Tonči na FGAG u Splitu. Kontinuirano su angažirani i u različitim sferama arhitektonske scene.

Bestijarij
-

Susret divlje prirode i arhitekture zahtijeva posebnu pažnju i suptilnost. Strukture komuniciraju na više ravni – s ljudima, životinjama, prošlim i budućim vremenom, imaginacijom i legendama. Konstruirano dopunjuje prirodno, postaje jedan od aktera u osjetilnom doživljaju, pojačava ga, uvodi novu vrstu konotirajući divlje, pripitomljeno, podsvjesno, u zamrznutim pokretima novih bića.

Marie Pirard je 2012. diplomirala na Sveučilištu u Louvainu. 2016. pridružuje se arhitektonskom uredu AgwA. Od tada je vodila nekoliko natječaja i projekte, uključujući obnovu Palais des Expositions u Charleroiu, za koju je bila koordinatorica projekta od 2016. do 2022. Od 2017. je honorarni asistent u nastavi i doktorant na Sveučilištu u Louvainu.

AgwA studycAses
-

AgwA je ured za arhitekturu sa sjedištem u Bruxellesu, a čiji su radovi uglavnom usmjereni na javne objekte i projekte prenamjene, najčešće u složenim urbanim situacijama. Suočavanjem s takvim jakim kontekstima, AgwA želi postaviti jasne prostorne principe koji se mogu izvesti na najjednostavniji mogući način. AgwA razvija pragmatičan pristup u kojem konstrukcije, građevinski materijali i jasni stavovi prema postojećim ograničenjima oblikuju strategije oblikovanja. Ovaj inovativni pristup suočavanje sa stvarnim stanjem na terenu određuje kritične mogućnosti i društvenu relevantnost Agwa-ine arhitekture.

Iva Letilović i Igor Pedišić diplomirali su na Arhitektonskom faklultetu u Zagrebu, žive i rade u Zadru. Do 2007. godine, kada započinju suradnju u okviru arhitektonskog ureda AB forum, djeluju unutar vlastitih arhitektonskih praksi. Aktivno su prisutni na arhtektonskoj sceni s nizom realizacija, natječaja, izložbi i projekata. Na arhitektonskim natječajima osvajaju brojne nagrade. Uz višestruke nominacije, dobitnici su mnogih strukovnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, kao što su nagrade Viktor Kovačić, Vladimir Nazor, Bernardno Bernardi i Drago Galić, te nagrade na Trijenalu arhitekture u Bukureštu. Igor Pedišić predavao je Dizajn i vizualne komunikacije na Filozofskom fakultetu u Zadru. Iva Letilović izvanredna je prodesorica na Fakltetu građevine, arhitekture i geodezije u Splitu.

Parazit
-

Providurova i Kneževa palača najmonumentalniji su povijesni sklop u staroj jezgri Zadra koji je desetljećima bio izuzet iz života grada. Povijesna okamina, očićena do dvoje konstruktivne osnove, priključuje se na aparate koji je održavaju na životu, a u krovove se utiskuje čelični konstrukt, tehnološka i komunikacijska kralježnica projekta. Parazit prožima, integrira i oživljava povijesnu strukturu omogućavajući nesmetanu komunikaciju skrivajući u svojem konstruktivnom dijelu svu tehnološku opremu nužnu za život obje palače koje imaju ambiciju ponovno postati kulturno središte grada.

Tin Sven Franić i Vanja Rister su nastavnici na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i autorski tim od 2001. Ana Martinčić Vareško djeluje u zajedničkom uredu kao autor i projektant. Nagrađivani su na brojnim arhitektonskih i urbanističkim natječajima, a nekolicina prvonagrađenih radova im je i realizirana. Dobitnici su strukovnih nagrada, od kojih se ističu nagrade Vladimir Nazor i Viktor Kovačić za ostvarenje Kompleksa Studenskog doma u Dubrovniku.

Kompleks studentskog doma u Dubrovniku
-

Kompleks Studentskog doma je integrativna točka Sveučilišta u Dubrovniku koja povezuje studente i nastavnike, grad i sveučilište. Dugogodišnji projekt i konačno ostvarenje pokušavaju dograditi urbani i društveni prostor susjedstva te stvoriti novu jezgru sveučilišnog života. Stvorena je parkovna pozornica za javni život grada i introvertni mediteranski ambijenti suvremenog studenskog stanovanja.

Mirko Buvinić je diplomirao 1998. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Godine 2003. s Mirelom Bošnjak i Majom Furlan Zimmermann osniva ured x3m. Član je HDLU-a, HZSU-a i nacionalnog odbora EUROPAN-a. Dobitnik je nagrade Viktor Kovačić (2017) i Vladimir Nazor (2017). Sudjeluje na 50 javnih arhitektonskih i urbanističkih natječaja na kojima osvaja više nagrada. Na natječaju za kompleks studentskog doma u Dubrovniku bio je predsjednik ocjenjivačkog suda.

natječaj / nagrade / pitanje / odgovori
-

_natječaj (otvoreni, javni, anonimni, državni, projektni, u jednom stupnju, urbanističko-arhitektonski, za idejno rješenje kompleksa studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku; natječajni timeline, ocjenjivački sud);
_nagrade (autori);
_pitanje (da li život nagrađene arhitekture počinje na natječajima?);
_odgovori (prvi ... , drugi ... , treći ...);

Diplomirao je na Fakultetu za arhitekturo, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani 1978. god. Radio je u Urbanističkom institutu RS od 1987 – 1993, u Ministarstvu za okoliš i prostor RS od 1993 – 2000. U Mestnoj občini Celje, Zavod za izgradnju je direktor i pomoćnik direktora od 2000 – 2005.U Mestnoj občini Ljubljana, Odjel za uređenje prostora je načelnik od 2005. U Društvu urbanista i prostornih planera Slovenije bio je predsjednikom od 1998 – 2009. U Europskom vijeću prostornih planera (ECTP – CEU) je slovenski delegat od 2000., a zamjenik predsjednika od 2002. – 2011. Bio je član slovenske pretpristupne pregovaračke skupine od 2003. – 2005. Predsjednik komiteta za praćenje i provedbu regionalnog razvojnog programa Savinjske regije (NUTS 3) od 2012. Član Savjeta Regionalne razvojne agencije Ljubljanske urbane regije.

Urbana obnova – dobra tradicija, sadašnjost i prostorno planiranje za bolju budućnost: slučaj Ljubljana
-

Urbana 'regeneracija' znači tradiciju u urbanom planiranju Ljubljane, koje započinje s „natječajem gradskog planiranja“ nakon potresa u Ljubljani, koji se dogodio 1895., s Maxom Fabijanijem na čelu, a kojeg nasljeđuju Jože Plečnik i Ivan Vurnik u razdoblju između dva rata. Od 1950ih do 1970ih plan vode Edvard Ravnikar, Marko Šlajmer i Marko Tepina. 1965. donesen je Generalni urbanistički plan Ljubljane, a 1985. je donesen Prostorni plan Ljubljana 2000 (Vladimir Braco Mušič, Ljubljanski urbanistički zavod – LUZ). 2007. pripremljen je dokument „Vizija Ljubljane 2005 (OPN-ID). Rane 2022. donešene su četvrte izmjene i dopune OPN-ID. Slijede studije PPP & urbano regenracijsko partnerstvo Šmartinska, projekt urbane i arhitektonske obnove Cukrarna (EU IIT). 2016. donesen je plan EU zelena prijestolnica, što znači sedam puta više javnog prostora u centru grada, osam novih ili obnovljenih mostova i Slovenska ulica koja je koncipirana kao „shared space“.

Jedan od pionira energetske tranzicije u Hrvatskoj. Ravnatelj REGEA-e, jedne od najuspješnijih europskih energetskih agencija. Prvi savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu. Predsjednik FEDARENE – Europskog udruženja regija i energetskih agencija sa sjedištem u Bruxellesu, u trećem mandatu od 2003. do danas. Član Političkog odbora inicijative Sporazuma gradonačelnika. Rođen u Zagrebu, doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

LIJEPO, ODRŽIVO I ZAJEDNO – HR Nacionalna platforma za Novi europski Bauhaus
-

Nacionalna platforma za Novi europski Bauhaus ima zadatak okupiti dionike, osloboditi kreativnu energiju te potaknuti suradnju hrvatskih stručnjaka svih struka, ali i njihovih europskih kolega kako bi hrvatski gradovi postali zeleniji, ljepši i održiviji, kako bi se zgrade obnavljale učinkovitije i ljepše te kako bi gospodarstvo i javni sektor više i uspješnije radile zajedno. Nacionalna platforma potiče investicije i planiranje NPOO i VFO prema vrijednostima NEB-a, predlaže izmjene ključne regulative i prostorno-planskih i strateških dokumenata te razvija nove modele obrazovanja.

Rođen je u Koprivnici 23. svibnja 1986. godine gdje je 2004. godine završio i srednjoškolsko obrazovanje u Srednjoj ekonomskoj školi. Ekonomski fakultet zagrebačkog Sveučilišta završava 2010. godine. Aktivno se služi engleskim jezikom u govoru i pismu. Profesionalnu karijeru započinje nakon diplome u danskoj kompaniji Hartman. Godine 2012. iz Hartmana prelazi u tvornicu komunalne opreme RASCO u Kalinovcu gdje je radio ako analitičar kontrolinga.
Što se tiče političke karijere, od 2008. do 2010. godine član je Predsjedništva Foruma mladih SDP-a Hrvatska, a od 2009. do 2013. godine obnašao je dužnost gradskog vijećnika u Koprivnici. Često ističe kako se u SDP se učlanio zbog Ivice Račana. Kao mentora i prijatelja ističe poznatog koprivničkog političara i menadžera Zvonimira Mršića, a političke inspiracije pronalazi u Tonyju Blairu (zbog energije koju je imao u počecima) i Gerhardu Schröderu (zbog hrabrosti za provođenje reformi u Njemačkoj). Na parlamentarnim izborima 2020. izabran je za saborskog zastupnika, a uz članstvo u odborima za unutarnju politiku, lokalnu i područnu samoupravu te Odbora za predstavke i pritužbe, izabran je i za predsjednika Odbora za pravosuđe.
Od 2013. godine profesionalno obnaša dužnost zamjenika gradonačelnice Vesne Želježnjak. Nakon ostavke gradonačelnice Želježnjak u svibnju te godine, Mišel Jakšić i službeno preuzima gradonačelničku dužnost, a prvi legitimni mandat osvaja u drugom krugu izbora 2017., sa osvojenih 50,24 posto glasova. Drugi mandat osvaja u prvom krugu izbora 2021., sa 59,17 posto podrške birača.

Rođen je 1973. u Stuttgartu. Završio je Filozofsko teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu s posebnim naglaskom na temama gospodarskog razvoja, socijalne pravde, rada, obitelji, društvenih vrijednosti i zakonodavstva, ekološkoj krizi i njenim aspektima na gospodarskom i društvenom području. Od 2006. je bio ravnatelj Gimnazije Karlovac. Osam godina je bio vijećnik u Gradskom vijeću Grada Karlovca, a od 2014. predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca gdje je aktivno sudjelovao u kreiranju gradskih politika i programa u nadležnosti gradske uprave i Gradskog vijeća.
U svom javno političkom radu teži promoviranju odgovornosti prema svim građanima bez obzira kojem političkom ili svjetonazorskom spektru pripadali. Oženjen je i otac triju sinova.

Diplomirao je elektrotehniku na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te potom 1994. godine magistrirao fiziku elementarnih čestica na Odsjeku za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na sveučilištu Pierre i Marie Curie u Parizu doktorirao je fiziku elementarnih čestica. Na prvoj godini u Parizu dobio je stipendiju francuske Vlade, a na drugoj stipendiju hrvatske Vlade. Na trećoj godini bio je prepoznat od strane Francuskog instituta za fiziku koji mu je tada ponudio stipendiju.
Od 1993. godine sudjeluje u radu CERN-a, jednog od najpoznatijih svjetskih laboratorija za nuklearna istraživanja i fiziku elementarnih čestica. Redoviti je član CMS kolaboracije CERN-a od 1994. Jedan je od 8000 znanstvenika koji su sudjelovali na projektu pronalaska tzv. "Božje čestice" - Higgsova bozona.
Od 2009. godine Puljak je član MAGIC kolaboracije koja upravlja gigantskim teleskopima za otkrivanje gama zraka na Kanarskim otocima.
Član je predsjedništva i tajnik stranke Pametno koja se krajem 2020. godine ujedinila sa Strankom s Imenom i Prezimenom čime je oformljena nova stranka - Centar. Zalažu se za liberalnu demokraciju, moderniju i tolerantniju Hrvatsku, razvoj znanosti i obrazovanja, razvoj zelenih i održivih politika te transparentno upravljanje. Na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. godine, Ivica Puljak bio je nositelj zajedničke liste stranke Pametno i Unije Kvarnera.
Na lokalnim izborima u svibnju 2021. godine, Puljak je u drugom krugu pobijedio svog suparnika Vicu Mihanovića (HDZ) te tako postao 73. splitski gradonačelnik. Dužnost gradonačelnika službeno je preuzeo 7. lipnja 2021. godine.

Mato Franković rođen je 23.02.1982 godine u Dubrovniku. Završio srednju školu Centerburg Ohio, USA 2000 godine a potom i dvogodišnji program na Rochester Institute of Technology te stekao titulu Associate in Applied Science 2003 godine.
Radno iskustvo započeo je u turističkoj agenciji Generalturist Dubrovnik gdje je nakon petogodišnjeg radnog iskustva od 2005 do 2009 godine obnašao dužnost voditelja poslovnice i ujedno u periodu od 2007 godine do 2009 godine dužnost izvršnog direktora tvrtke Lanta Generalturist u Budvi, Crna Gora. Od 2009 godine obnaša dužnost direktora ACI marine Dubrovnik a u periodu od 2013 do 2014 i regionalnog koordinatora za nautiku za južni Jadran.
U četiri mandata obnašao je dužnost predsjednika mladeži HDZ-a Dubrovačko neretvanske županije i u jednom mandatu dužnost nacionalnog dopredsjednika mladeži HDZ-a te također u periodu od 2012 do 2014 godine obnaša dužnost tajnika županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko neretvanske županije. U dva mandata obnaša dužnost županijskog vijećnika u skupštini Dubrovačko neretvanske županije. 2014 godine izabran je  za predsjednika gradskog odbora HDZ-a grada Dubrovnika a na izvanrednim lokalnim izborima 2015 godine izabran je za predsjednika Gradskog vijeća  grada Dubrovnika.
Gradonačelnik Dubrovnika postaje na izborima 2017., a drugi mandat osvaja na izborima 2021.

Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2003. godine, a magistrirao na IaaC UPC u Barceloni 2005. godine. Radio je kao asistent na  Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Od 2007. godine vodi vlastitu arhitektonsku praksu.  U različitim autorskim timovima sudjeluje i nagrađivan je na više arhitektonskih i urbanističkih natječaja. S koautorom dobitnik je 2. nagrade 41 Zagrebačkog salona i Medalje za arhitekturu Hrvatske komore arhitekata te je  nominiran za godišnju nagradu UHA-e Viktor Kovačić. S koautorima dobitnik je posebnih priznanja ARTUR i  Hrvatskog dizajnerskog društva. Sudjelovao je u radu Udruženja hrvatskih arhitekata kao član i voditelj Savjeta nakladništva, član  uredništva časopisa Čovjek i prostor, a od 2021. predsjednik je Udruženja hrvatskih arhitekata.

Studirala pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1992-1998), diplomski studij. Završila poslijediplomski dokorski studij iz građanskopravnih znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, doktorski rad “Prijenos i licencija žiga u kontekstu prilagodbe hrvatskog prava europskom” (2010). Stipendist Max Planck instituta za pravo intelektualnog vlasništva, tržišnog natjecanja i porezno pravo (2006, 2007). Položila pravosudni ispit (2001). Položila stručni ispit za zastupnika za žigove i patente u Republici Hrvatskoj (2007). Europski patentni zastupnik (2008).
Zaposlena kao asistentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za građansko pravo (2003-2005, 2008-2010). Od 2011. je docentica na Katedri za građansko pravo gdje predaje na kolegijima Građansko pravo I i II te Autorsko pravo. Na Akademiji dramskim umjestnosti i Muzičkoj akademiji predaje na kolegijima Autorsko pravo i Legislativa u audiovizualnoj industriji.
Pravna savjetnica u Hrvatskom društvu skladatelja Zaštita autorskih muzičkih prava (2001-2003), zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske (2005-2008), predsjednica Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva (2007-2013), predsjednica Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog i srodnih prava (2005-2009).  Konzultantica u mnogim projektima pravne pomoći u regiji (Kosovo, Albanija, Crna Gora). Sudjeluje u nekoliko projekata o transferu tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu.
Članica brojnih radnih skupina za izradu zakona u Republici Hrvatskoj u području prava intelektualnog vlasništva i audivizualnih medija. Članica radne skupine u pregovorima za pristup EU za poglavlje 7. Pravo intelektualnog vlasništva i poglavlje 26. Obrazovanje i kultura.

Pravnica koja u zajedno s kolegama u Mostaru 2003. osniva nevladinu organizaciju koja se bavi razvojem civilnog društva, a istom djelatnošću nastavlja se baviti u Londonu gdje živi idućih 7 godina. Po preseljenju u Zagreb 2011. godine započinje s radom u pravnoj službi SAFU gdje je nakon pristupanju Hrvatske Europskoj uniji bila imenovana kao Osoba za nepravilnosti. 2016. godine prelazi u privatni sektor, a 2017. osniva EMDA d.o.o. gdje se sa svojim partnericama i kolegama bavi savjetovanjem, pružanjem podrške klijentima koji provode EU sufinancirane projekte, tehničkom pomoći tijelima RH u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova, a specifično savjetovanjem u javnoj nabavi, državnim potporama i nepravilnostima, tumačenjem ugovornih prava i obveza pri dodjeli bespovratnih sredstava te edukacijom u navedenim područjima.

Glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.
Između ostalog član Stručnog savjeta za obnovu, zamjenik ministrice u Međuresornoj radnoj skupini za izradu Odluke o raspodjeli sredstava financijske pomoći iz Fonda solidarnosti EU, sudjeluje u izradi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, sudjeluje u izradi Pravilnika o programu hitnih mjera.
Uspješno realizira niz projekata financiranih iz EU fondova kao što su Ivanina kuća bajke Ogulin i Studentski dom u Karlovcu.
Također kao član Odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a je uspješno upisao niz kulturnih dobara na listu UNESCO-a kako nepokretnih kulturnih dobara tako i nematerijalne kulturne baštine.

Andrija Rusan rođen je u Zagrebu 1957. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1980. godine, gdje i radi do 1984. Od 1986. radi kao samostalni arhitekt i vodi vlastiti atelijer Rusanov ured. Sudjeluje na IBA (Internationale Bauausstellung) 1987. godine u Berlinu kao autor izložbe Zagreb, ah Zagreb. Autor je izložbe arhitektonskih skica Oris ideja. Jedan je od autora izložbe Continuity of Modernity – Fragments of Croatian Architecture from Modernism to 2010. Zajedno s Vedranom Mimicom i Marojem Mrduljašem autor je knjige Suvremena hrvatska arhitektura – testiranje stvarnosti. U 80-tima i 90-tima godinama prošlog stoljeća urednik je u časopisa Udruženja hrvatskih arhitekata Čovjek i prostor i Arhitektura. Od 1998. godine izdavač je i urednik časopisa Oris. Oris je dva puta nagrađen Nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata Neven Šegvić. Andrija Rusan dobitnik je Nagrade Drago Galić Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolju stambenu arhitekturu 1997. godine, nagrade Dedalo Minosse za kuću Lumenart u Puli, 2007. godine. 2006. godine imenovan je za povjerenika hrvatskog nastupa na 10. međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji. Paralelno s izdavačkom i izlagačkom djelatnošću projektira i izvodi niz interijera, obiteljskih kuća i vila te poslovnih zgrada i javnih objekata. Radovi su mu uvršteni u Phaidon Atlas of 21st World Architecture i Atlas Global Architecture circa 2000 (Fundación BBVA). Njegovi arhitektonski radovi objavljeni su u nizu knjiga i časopisa kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Isto tako, održao je niz predavanja o svojim radovima i o aktivnostima udruge Oris Kuća arhitekture.

Korana Sutlić novinarka je Jutarnjeg lista koja preko 20 godina prati teme iz arhitekture i graditeljstva. O mnogim je projektima domaćih i stranih autora izvještavala za Jutarnji list i Globus. Dobitnica je godišnje nagrade HND-a za zaštitu okoliša, suradnica na knjizi "Le Corbusier i hrvatska škola arhitekture" autora Vedrana Ivankovića, te radi videopriloge "Sretni prostori" za web Jutarnjeg lista.

U novinarstvu je već više od 20 godina, samo u Večernjem listu više od 15. U skromnim počecima bavio sam se specijaliziranim izdanjima, tiskanim i televizijskim, da bih onda krenuo u mainstream i poslovna izdanja poput Playboyja ili Globusa, da bih onda bio jedan od nekoliko ljudi koji su pokretali današnja 24sata. Posljednjih nekoliko godina glavni mi je interes znanost koja je postala tim važnijom s pandemijom. Tehnologija je za mene prirodno vezana za znanost, pa se i nje često dotičem. Dodatni su interesi vanjska politika s povremenim izletima u druge sektore jer smatram da u današnjem vremenu brzog protoka informacija novinar više ne može ostati vezan samo za jedan sektor. Za svoj rad sam i nagrađivan te sam biran u tijela tvrtke te strukovnih organizacija.

Ivan Dorotić je arhitekt primarno aktivan kao glavni urednik i pokretač portala o vizualnim umjetnostima Vizkultura, fotograf arhitekture u dvojcu Bosnic+Dorotic te komunikacijski strateg i medijski stručnjak u domeni kulture i arhitekture. Predstavljao je Hrvatsku na 17. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2021. kao član autorskog tima paviljona Togetherness/Togetherless.

Jean Guiony je zamjenik direktora nacionalnog investicijskog programa Action Cœur de Ville (5 milijardi eura, 222 grada), s ciljem revitalizacije gradova srednje veličine. Diplomirao je javne politike i urbanizam (Sciences Po), od tada je radio kao mlađi savjetnik francuskog ministra obrta, maloprodaje i turizma, a tijekom 3 godine u Europskom parlamentu za ekonomska i monetarna pitanja.

Francuski program urbane obnove malih i srednjih gradova (Action coeur de ville)
-

Action Cœur de Ville je plan javnih ulaganja koji ima za cilj poticanje održivog urbanog razvoja gradova srednje veličine u Francuskoj, posebno kroz revitalizaciju njihovih gradskih središta. 5 milijardi eura raspoređuje se na 3 javna ulagača, a 222 urbanih središta sklopila su ugovor s državom za formiranje opće strategije (koja uključuje sve urbane politike) i pružanje podrške projektima o stanovanju, maloprodaji, baštini, javnim prostorima, uslugama ili mobilnosti.

Marjan Pipenbaher rođen je 1957. godine u Ljubljani. Magistrirao je građevinarstvo na Građevinskom fakultetu Maribor, gdje je nastavio poslijediplomski studij.
Od 1980. godine zaposlen je u Projektnom uredu Gradis gdje je sudjelovao u projektiranju nekoliko velikih mostova i vijadukta koje je Gradis gradio u Sloveniji i inozemstvu. U razdoblju od 1984. do 1990. godine radio je i na Građevinskom fakultetu Maribor kao asistent.
Godine 1990. osnovao je sa svojim partnerom Ponting Consulting Engineers, gdje je vodeći dizajner i generalni direktor tvrtke. Međunarodni projektantski ured specijaliziran je za projektiranje zahtjevnih mostova, dubokih temelja, visokih zgrada i drugih zahtjevnih inženjerskih objekata.
Od 2002. je osnivač, generalni direktor i stručnjak za specijalizirano projektiranje i istraživanje Tvrtka Pipenbaher Consulting Engineers, specijalizirana za projektiranje mostova velikog raspona, izvođenje dinamičkih i drugih nelinearnih analiza, zaštita od potresa, duboko temeljenje i geotehničke analize, dinamiku vjetra i CFD analize, priprema i organiziranje ispitivanja u aerotunelu i druge posebne konzultantske usluge.
Autor je i odgovorni projektant preko 200 mostova i vijadukta u Europi i izvan nje, uključujući najveći slovenski vijadukt Črni Kal, preko 1000 m dug željeznički most u Izraelu - Most br. 10, 600 m dug Viadukt Oued Menar u Alžiru.

Diplomirao je studij arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je uz redovni rad prostornog planera i urbanista u privatnim tvrtkama, bio honorarni asistent i predavač na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. Sudjelovao je u pripremi i provedbi velikog broja javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja, kao autor programskih zadataka te kao natjecatelj sudjelovao i bio nagrađivan na državnim i međunarodnim natječajima. Danas je član Savjeta za prostorni razvoj pri MPGI, koordinator izrade dokumenta Arhitektonske politike 2022-30. i svih ostalih dokumenata za čiju izradu je zadužen Zavod, imenovani je predstavnik MPGI u EU koordinaciji, predstavnik MPGI i Republike Hrvatske u brojnim globalnim, regionalnim, europskim te radnim skupinama i inicijativama Europske unije. Odnedavno je i član Vijeća platforme za provedbu Novog europskog Bauhausa u Hrvatskoj.